Ubija li gramatika rezultat?

Jedna činjenica poznata je i pticama na grani: Bez obzira na to čime se bavite, imati svijest o lijepom i pravilnom jezičnom izražavanju uvijek je poželjna osobina! 

Međutim, što ako bismo vam Miroslav Varga i ja dočarali sve one situacije u kojima bi možda trebalo staviti korist vašeg ili klijentovog poslovanja ispred književnog hrvatskog jezika i jezičnih pravila?

Također, bavit ćemo se i onim najčešćim gramatičkim, pravopisnim i stilističkim pogrešakama u pisanju marketinških tekstova. Krenimo!

Kada treba pripaziti na pravilno izražavanje?

Uvijek je potrebno krenuti od pretpostavke koja kaže da nismo svi jednaki - nekima od nas više smetaju pogreške u pisanju, a nekima manje. Oba stava su u redu!

Međutim, kada je u pitanju profesionalno pisanje objava, oglasa, komentara ili poruka, odnosno, za sve što podrazumijeva pisanje vrijedi jedno pravilo: Lijepo izražavanje i željezna vrata otvara! :)

Naravno, ljudski je griješiti i pravopisne pogreške su normalna pojava koja se može svakome dogoditi. Ali, jedino gore od toga kad vas kolega na poslu upozori na pogrešku u prodajnom tekstu je kad vas vaša publika ispravi. Dakle, provjerite svoje tekstove i pedeset puta ako je to potrebno!

Ovdje bih htjela podijeliti najčešće pogreške koje sam uočila tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, a može poslužiti kao brzi podsjetnik:

No međutimIli no ili međutim, nema potrebe upotrijebiti obje riječi.
Ali ipakJednak slučaj kao i no međutim, ili jedno ili drugo.
Aktivirati će, biti će…Aktivirat će, bit će…
Kontaktirat ću ga / Iskomunicirat ćemo toKontaktirat ću s njim, komunicirat ćemo s tobom
Da li?Je li?
Najminimalniji, najoptimalnijiMinimalan i optimalan su sami po sebi već superlativi, zato nema potrebe za prefiksom naj iz hrvatskog jezika.
Zbog/radiZbog iskazuje uzrok, a radi svrhu. Tragovi stopala u pijesku nastaju zbog trčanja, a trčite radi svog boljeg zdravlja
Obzirom na to…S obzirom na to…
Vijeće je konačno donijelo odluku o novom zakonu. Istu će objaviti sutra u medijima.
Vijeće je konačno donijelo odluku o novom zakonu. Odluku će objaviti sutra u medijima. 

Upotreba neodređene zamjenice isti,ista,isto koristi se u administrativnom stilu hrvatskog jezika na nepravilan način. Umjesto isti / ista / isto možete upotrebljavati neku drugu zamjenicu poput on, ona, ono, taj, ovaj, koji ili izraze poput navedeni, spomenuti, itd.
Silaziti dolje / Penjati se goreGlagoli silaziti i penjati se automatski označavaju smjer u kojemu se krećemo.
Bez daA da (Izašao je iz kuće, a da nije uzeo ni kišobran.)
Koji / kojega
Koji - neživo, kojeg - živo.

Primjer: Ovaj ugovor je poput onoga koji sam jučer potpisala. Međutim, ovo je čovjek kojeg sam jučer vidjela.
SuštinaBit
NaprostoJednostavno
ZamolbaMolba
Hvala na pažnji!
Ukoliko vam je netko nešto poklonio, utoliko je u redu reći hvala na pažnji jer je ta osoba bila pažljiva. 

Međutim, ako ste održali prezentaciju pred dvadeset kolega, onda se trebate zahvaliti na njihovoj pozornosti.
Važno / bitno
Bitno je ono što je osnovno ili glavno. Na primjer, bitno je zapamtiti da se čovjeka ne osuđuje prema izgledu.

Važno je ono što ima veliko značenje, što je ozbiljno. Uz važno se može dodati prilog vrlo. Na primjer, vrlo je važno dati ljudima pravo glasa.
Nastavno na (moj posljednji mail…)
Slijedom Vašeg jučerašnjeg maila, u vezi s Vašim jučerašnjim mailom…
Nastava se vrši jedino u školi.
Od strane (korisnika smo doznali da postoji problem s programom) ..
Izbjegavajte pasiv u hrvatskom jeziku. Umjesto pasiva, probajte postaviti tu riječ u službu subjekta. Primjer: Korisnik nam je rekao da ima problem s programom.
U poslovnoj komunikaciji nećete pogriješiti budete li pisali u trećem licu jednine / množine:

Korisnik je dao do znanja da ima problem s ..
Više od / Preko
Pas je preskočio preko ograde. Međutim, tamo se nalazi više od pet pasa. 

Preko pokušajte upotrebljavati samo u kontekstu prostora.
Interpunkcija
Nemojte zaboravljati interpunkciju na kraju svoje misli. Nije važno radi li se o kratkom tekstu ili o članku koji ima 2500 riječi; interpunkcija je uvijek važna. 
U slučaju gdje niste sigurni gdje postaviti koji interpunkcijski znak, dobar savjet je pokušati izgovoriti rečenicu i vidjeti u kojem dijelu prirodno zastanemo, naglasimo neki dio i slično.
Datumi
05.06.2022
Ispred jednoznamenkastog broja dana ili mjeseca ne stavlja se nula. 
Poslije točke nakon broja slijedi prazno mjesto. Godina uvijek ima točku, a nećete pogriješiti napišete li:
5. 6. 2022. godine
Nabrajanje

5., 6., 7.,
Kod nabrajanja gdje su brojevi označeni točkom, a slijede jedan iza drugoga, koristi se točka sa zarezom:
5; 6; 7;

Za sve ostale jezične nedoumice uvijek možete posjetiti Hrvatski jezični portal (https://hjp.znanje.hr/), online inačicu Hrvatskog pravopisa (https://pravopis.hr/rjecnik/) ili Ispravi.me (https://ispravi.me/). 

Poslužit će vam možda i ovi linkovi:

Ok…a kada možemo zažmiriti na jedno oko?

Sada smo provjerili svoje znanje o pravopisu i najčešćim pogreškama koje pravimo kada pišemo neki tekst. Međutim, postoje slučajevi gdje je možda bolje proučiti što publika traži i preskočiti jezična pravila.

Potaknuti primjerima koje naš Miroslav Varga često navodi, odlučili smo u ovom dijelu prikazati neke slučajeve kada je važnije voditi računa o željama naše publike nego o točnom izražavanju.

Prvi primjer: zrakoplov vs. avion. 

Naravno, gdje god možemo, koristit ćemo riječi koje izvorno potječu iz hrvatskog jezika. Međutim, ovdje se postavlja pitanje: Hoće li javnost tražiti avionske ili zrakoplovne karte?

Kratkom provjerom ovih upita na Google Trends usluzi saznajemo kako svi traže avionske karte. Naravno, u ovom slučaju moramo žrtvovati književni hrvatski jezik kako bismo mogli dosegnuti naše potencijalne kupce i pokazati im što imamo u ponudi.

Nadalje, hrvatski jezik je prepun novotvorenica koje jako teško ulaze u razgovorni jezik. Uzmimo ovdje primjer nekoga tko želi potražiti „fast food u Zagrebu” u odnosu na ono što nam hrvatski jezik nalaže kao novotvorenicu: brzogriz ili brza hrana u Zagrebu!

Često su tuđice u svakodnevnoj upotrebi toliko uvriježene da prosječni korisnik ne bi ni razumio da od njega zatražite da vam „sviđne sebić”. Međutim, ako zatražite od njega da vam lajka selfie, znat će što želite od njega.

Nikako se pri tome ne trebaju zanemariti ni regionalni semantički pojmovi koji su toliko uvriježeni da se korištenjem književnih pojmova posao ponekad uopće ne može ni pokrenuti.

Mislite li zaista da bi netko od vas išta kupio nudite li u Splitu eksere umjesto brokvi, ili ako ponude širok izbor eksera i brokvi umjesto čavala u Zagrebu? 

Još je zanimljiviji primjer pojam upravljačkog obruča. Nazivi koji za to postoje imaju regionalne i povijesne utjecaje pa će ljudi misliti na isto, a pričat će o timunu, guvernalu, upravljaču, volanu, kormilu. 

Ljudi iz primorja kolutaju očima kada Zagrepčani uhvate volan broda. :)

Također, zanimljiv primjer je i ako pokušate prodati ljudima koji vole kuhati „ono za grabljenje juhe”. Naziv za taj kuhinjski alat diljem Hrvatske je sljedeći: grabilica, zaimača, šeflja, šeflenka, kaciola, kačica, palj i paljak. Probajte prodati taj kuhinjski alat cijeloj državi pod samo jednim nazivom! 

Nadalje, govoreći o tome, nismo mi u Hrvatskoj nikakav izuzetak. Pogledate li Nijemce, uočit ćete da su pojmovi Campen i Camping sinonimi, ali da se ipak na sjeveru Njemačke koristi Campen, a na jugu Camping:



Nedavno smo imali i zanimljiv slučaj s agencijom koja organizira vjenčanja, a specijalizirala se za „gay weddings”. Dolazili su upiti iz cijelog svijeta, osim iz Australije i Novog Zelanda. Tamo se ne traži „gay weddings” nego „same-sex marriages”. 

Zato je važno već prilikom istraživanja upotrebe ključnih riječi biti svjestan semantičkih pojmova i paziti da se koristi što više „uličnih” izraza jer nitko neće imati razumijevanja za to što ste poruke pisali gramatički ispravno ako je posao na kraju propao.

Također, moramo imati na umu da je hrvatski jezik težak. Budimo realni - korisnici vjerojatno neće provjeriti piše li se riječ s ije ili je. Stoga, moramo računati na sve moguće inačice određene riječi. Na kraju krajeva, pitate li se i vi uvijek jeste li slijedeći ili sljedeći, ako ste konačno na redu? 

Uzmimo za primjer riječi: „luk i strijele”. 

Stavimo se u cipele našeg korisnika i razmislimo kako bi mogao pogrešno napisati te riječi? Možda će napisati luk i strjele, možda luk i strele, a možda će promašiti slovo na tipkovnici i napisati luk i strijel? Bez obzira na to što su sve te inačice riječi nepravilne, važno ih je uzeti u obzir jer ih inače dio korisnika neće moći pronaći.

Također, riječi koje su ponekad problematične zbog palatala č i ć, poput kuće, također bih preporučila obuhvaćanje i onog dijela korisnika koji će napisati „kuca”, „kuča”, „kučča” i slične inačice. Ukratko: ako griješite, griješite s namjerom! :) 

Za kraj, kada smišljate i pišete naslove i tekstove koji služe marketinškim ili medijskim svrhama, imajte na umu upotrebu jednostavnih riječi i fraza. 

Kako u naslovu, tako i u samom tekstu, izbjegavajte kompleksne fraze i rečenice zbog kojih će korisnici morati potražiti rječnike jer to sigurno neće napraviti. 

Ako vam se naš članak svidio, slobodno ga sviđnete. :)

Da li vam je ovaj članak bio koristan?

Iza svakog ekrana je čovjek.